http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=24598
Suvremeno
doba obilježava ubrzan i stresan način života. Ljudi pronalaze razne načine
prilagodbe stresu, najčešće koristeći svoje slobodno vrijeme za „punjenje
baterija“. Poslovne obaveze oduzimaju sve više vremena što ostavlja manje
slobodnog vremena i podiže razinu stresa. Stres je odraslima poznata činjenica,
no u ovome me radu zainteresirala činjenica da stres itekako vidljivo utječe na
djecu i mlade. U ovome radu se govori o utjecaju akademskog stresa na djecu i
mlade i aktivnostima kojima se bave u slobodno vrijeme. Zanimljiva je činjenica
da su nedavna istraživanja pokazala kako su i dosada i loše organizirano slobodno
vrijeme također izvori stresa. U perspektivi djece i adolescenata kojima
slobodno vrijeme predstavlja od 40-50%
ukupnog vremena, manjak stimulacije i aktivnosti uzrokuje znatan izvor
stresa i nezadovoljstvo životom. Istraživanja su također pokazala kako
bavljenjem strukturiranim slobodnim aktivnostima poput glazbe i umjetnosti izazivaju
pozitivna raspoloženja kod djece i adolescenata, te značajno utječu na
zadovoljstvo životom.
Autori
Darko Lončarić i Ingrid Brdar u ovome izvornome znanstvenom radu navode da su
za djecu i adolescente najveći izvori stresa škola, obitelj i socijalni odnosi,
te se istraživanje usmjerilo na suočavanje sa školskim stresom. U radu se
ispituje odnos između suočavanja s akademskim stresom i aktivnosti u slobodnom
vremenu učenika, te moguće spolne i dobne razlike u načinu suočavanja i načinu
provođenja slobodnog vremena, te povezanost načina poučavanja sa školskim
uspjehom, općim samopoštovanjem i anksioznošću.
U
ovom istraživanju je sudjelovalo 455 učenika (260 učenika dviju osnovnih škola
od 5-8 razreda i 195 učenika od 1-4 razreda srednje škole). Bilo je podjednako
muških i ženskih ispitanika, kao i dobnih skupina. Podaci su se prikupljali kvantitativnom
metodologijom, upitnicima. Rezultati su pokazali da se učenici mogu grupirati u
četiri klastera prema načinu na koji provode slobodno vrijeme. Prvi klaster
obuhvaća učenike koji najviše slobodnog vremena provode zabavljajući i
opuštajući se. Drugi klaster čine učenici koji na svim slobodnim aktivnostima
imaju rezultate ispod prosjeka. Treći klaster čine učenici koji najviše
slobodnog vremena provode čitajući knjige ili odlazeći u kazalište. Četvrti
klaster čine učenici koji najviše slobodnog vremena provode baveći se sportom i
najmanje su skloni socijalno nepoželjnim oblicima zabave.
Razlike
u dobi su se pokazale na način da najstariji učenici većinu slobodnog vremena
provode zabavljajući se, a najmlađi učenici provode vrijeme baveći se sportom.
Razlike
u spolu se očituju u bavljenju učenica kulturnim sadržajima u slobodno vrijeme,
dok se učenici više bave sportom što su istraživanja povezala sa pozitivnim
učinkom na smanjenje razine stresa.
Polovica
najstarijih učenika svoje slobodno vrijeme provode zabavljajući se i imaju
najviši rezultat na nepoželjnoj zabavi, poput pušenja, konzumiranja alkohola i
izlazaka. Velika razina stresa se povezuje sa češćom nepoželjnom zabavom što
dovodi do problematičnih ponašanja. Stoga je važno još u djetinjstvu usvojiti
internalne metode regulacije emocija poput reinterpretacije i umirujućih misli
ili socijalno eksternalnih metoda poput rješavanja problema ili traženja
podrške kako bi se u adolescentskim godinama izbjeglo pribjegavanje
neprimjerenim ponašanjima. Autori ističu kako učenicima bavljenje različitim
aktivnostima i usmjeravanje na ugodne sadržaje u slobodno vrijeme može pomoći
kako bi se rasteretili. Bavljenje sportom, glazbom i umjetnošću može pomoći
učenicima da si olakšaju stres koji negativno utječe na zdravlje, socijalno
ponašanje i uspjeh u školi. Uzimajući u obzir štetne posljedice koje stres ima
na adolescente i odrasle osobe, potrebno je već u vrtiću učiti djecu kako se nositi
sa stresom i osigurati im dovoljno kvalitetnih aktivnosti.
Kakvo
je vaše mišljenje o dosadi i loše organiziranom slobodnom vremenu kao izvorima
stresa? Trebaju li roditelji djecu od malena učiti kako kvalitetno organizirati
slobodno vrijeme i nuditi sadržaje?
Smatram da od rođenja dijete treba pustiti da samo kreira vlastiti ritam i tempo, prvo spavanja i hranjenja, a potom učenja i sl. U današnje vrijeme roditelji imaju potrebu kreirati raspored umjesto djeteta, a dijete od samo 2 tjedna najbolje za sebe zna kada treba jesti i koliko te kada će spavati i koliko. Isto tako smatram da i radne navike dolaze spontano s vremenom uz dobre temelje.
OdgovoriIzbrišiIz osobnog iskustva znam da previše slobodnog vremena ima nepovoljan učinak na učenje, naročito ako treba učiti nešto za što nismo motivirani. Tada uvijek znamo da ima još vremena te se na kraju provlačimo u zadnji čas i naravno, prisutno je više stresa. Ako dijete ima više obaveza mora se naučiti oganizirati da bi sve uspješno zadovoljio. To se postiže sitnim koracima: od toga, nahrani psa, prošetaj psa, spremi tanjur u sudoper kada pojedeš, operi ruke čim dođeš iz vana pa do toga : čim dođeš iz škole napravi zadaću, uči svaki dan pomalo da ti se ne nagomila pred ispit itd.itd... od rođenja djeci je važna rutina, ali ih pustiti da ju sami stvore.
Mišljenja sam da djeca mogu naučiti kako se nositi sa stresom ako im mi pokažemo kako se mi ponašamo kad smo pod stresom. Odrasli su najbolji model ponašanja od kojeg bi dijete moglo učiti.Bitno je verbalizirati neugodne osjećaje te ih poticati da ih kanaliziraju na način koji je prihvatljiv, kako za njih tako i za okolinu. Djecu je nemoguće zaštititi od stresa, ali je moguće im pomoći da nauče kako smanjiti razinu stresa. Dobro je poticati dijete da pronalazi rješenje ili više njih koja će njemu odgovarati. Naravno da je dobro djecu od malena poticati na aktivnosti koje mu pružaju ugodu no živimo u svijetu u kojem je stres nešto normalno te ih je nemoguće zaštititi koliko god mi željeli. Biti uz dijete kroz odrastanje i sazrijevanje, biti uvijek u ulozi onoga koji hrabri i potiče na dobro je najbolje što možemo učiniti kako bi ono stresnu situaciju doživljavalo kao životni izazov.
OdgovoriIzbrišiSvatko za sebe je individua,svatko od nas ima svoj ritam,ali jako je važno naučiti od najmanjih nogu kvalitetno iskoristiti vrijeme,a da bi djeca to postigla trebaju učiti od dobrih primjera. Smatram ako bilo koji pojedinac iskoristi svoje slobodno vrijeme onako kako on to ne želi,ako mu je nešto nametnuto, biti će pod stresom i biti će ljut na samoga sebe. Ne treba planirati svaki slobodni trenutak,ali jako je važno čak i slobodno vrijeme organizirati kako bismo ispunili sebe i svoja očekivanja. Roditelji su najbolji primjer svojoj djeci i djeca najprije uče od njih. Vrlo je važno učiti djecu osnovnim navikama i pomoći u kući,jer samo će tako uz kvalitetan primjer moći uskladiti obaveze i slobodno vrijeme. Mnogi roditelji štede svoju djecu ne shvaćajući da to nije dobro jer im tako odmažu. Dijete uz pomoć roditelja od malih nogu stvara svoju rutinu.
OdgovoriIzbrišiAutor je uklonio komentar.
OdgovoriIzbrišiSmatram da roditelji trebaju nauciti dijete kako da se ne nadje u dosadnoj situaciji. Danasnji tempo tesko je pratiti jer svi nekud zure te se stres javlja vec i u ranoj vrtickoj dobi. Kao odgajatelj sa dugogodisnjim iskustvom smatram da roditelji moraju biti pravi pokazatelji kako da se djeca ponasaju kada se susretnu sa stresom te kako ga otkloniti. Treba ih pustiti da samo otkriju sto vole i poticati ih u tome. Ne da budu najbolji u tome sto rade vec da uzivaju. Ako zele da nizu samo uspjehe i medalje,djetetu ce se to zadovoljstvo pretvoriti u stres i umjesto da uziva ono ce biti pod stresom da osvoji najbolje rezultate. Treba se opustiti i uzivati u zivotu i slobodnim aktivnostuma. Stresu nije mjesto kod djece. Roditelji trebaju uzivati u slobodnom vremenu sa djecom,bez tv i mobitela. U prirodi, sportu,likovnom izrazavanju,knjiznici,raznim pustolovinama,izletima i istrazivackim igrama. Ozracje treba biti opusteno i bez zurbe.
OdgovoriIzbrišiSmatram da bi roditelji prvenstveno svojim primjereom trebali "ućiti" djecu kako koristiti slobodno vrijeme. U svojoj skupini imam djevojčicu koja svaki vikend provodi u prirodi, planinari i sl., mama se često šali kako djevojčica dolazi u vrtić kako bi se odmorila. Vjerujem da će toj djevojčici u budućnosti upravo takva vrsta aktivnosti biti "ispušni ventil" za nošenje sa stresom. Isto tako, kao što je Vedrana napisala, iz osobnog iskustva znamo da što manje vremena imamo, više obaveza stignemo odraditi, jer kad imamo puno slobodnog vremena, važnu obavezu odgađamo i odrađujemo ju "zadnji čas", što je svakako stresno... Kada bi djecu od početka uključili u rješavanje nekih obaveza i poticali ih da si organiziraju vrijeme, napravili bi im veliku uslugu za daljnji život.
OdgovoriIzbrišiDanašnji život je nažalost ispunjen stresom te su djeca od najranije dobi izloženi stresom. Pošto su roditelji "model"ponašanja djeci,roditelji bi trebali na najbolji mogući način djevi prikazat kako se ponašati u određenim situacijama. Na djecu jako utječu mediji ,te bi roditelji trebali djecu poticati na što više aktivnosti u prirodi,na istraživačke aktivnosti.u ozračju koje nije užurbano i ispunjeno stresom.
OdgovoriIzbriši