SUOČAVANJE S AKADEMSKIM STRESOM I AKTIVNOSTI U SLOBODNOM VREMENU UČENIKA

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=24598

Suvremeno doba obilježava ubrzan i stresan način života. Ljudi pronalaze razne načine prilagodbe stresu, najčešće koristeći svoje slobodno vrijeme za „punjenje baterija“. Poslovne obaveze oduzimaju sve više vremena što ostavlja manje slobodnog vremena i podiže razinu stresa. Stres je odraslima poznata činjenica, no u ovome me radu zainteresirala činjenica da stres itekako vidljivo utječe na djecu i mlade. U ovome radu se govori o utjecaju akademskog stresa na djecu i mlade i aktivnostima kojima se bave u slobodno vrijeme. Zanimljiva je činjenica da su nedavna istraživanja pokazala kako su i dosada i loše organizirano slobodno vrijeme također izvori stresa. U perspektivi djece i adolescenata kojima slobodno vrijeme predstavlja od 40-50%  ukupnog vremena, manjak stimulacije i aktivnosti uzrokuje znatan izvor stresa i nezadovoljstvo životom. Istraživanja su također pokazala kako bavljenjem strukturiranim slobodnim aktivnostima poput glazbe i umjetnosti izazivaju pozitivna raspoloženja kod djece i adolescenata, te značajno utječu na zadovoljstvo životom.

Autori Darko Lončarić i Ingrid Brdar u ovome izvornome znanstvenom radu navode da su za djecu i adolescente najveći izvori stresa škola, obitelj i socijalni odnosi, te se istraživanje usmjerilo na suočavanje sa školskim stresom. U radu se ispituje odnos između suočavanja s akademskim stresom i aktivnosti u slobodnom vremenu učenika, te moguće spolne i dobne razlike u načinu suočavanja i načinu provođenja slobodnog vremena, te povezanost načina poučavanja sa školskim uspjehom, općim samopoštovanjem i anksioznošću.

U ovom istraživanju je sudjelovalo 455 učenika (260 učenika dviju osnovnih škola od 5-8 razreda i 195 učenika od 1-4 razreda srednje škole). Bilo je podjednako muških i ženskih ispitanika, kao i dobnih skupina. Podaci su se prikupljali kvantitativnom metodologijom, upitnicima. Rezultati su pokazali da se učenici mogu grupirati u četiri klastera prema načinu na koji provode slobodno vrijeme. Prvi klaster obuhvaća učenike koji najviše slobodnog vremena provode zabavljajući i opuštajući se. Drugi klaster čine učenici koji na svim slobodnim aktivnostima imaju rezultate ispod prosjeka. Treći klaster čine učenici koji najviše slobodnog vremena provode čitajući knjige ili odlazeći u kazalište. Četvrti klaster čine učenici koji najviše slobodnog vremena provode baveći se sportom i najmanje su skloni socijalno nepoželjnim oblicima zabave.

Razlike u dobi su se pokazale na način da najstariji učenici većinu slobodnog vremena provode zabavljajući se, a najmlađi učenici provode vrijeme baveći se sportom.

Razlike u spolu se očituju u bavljenju učenica kulturnim sadržajima u slobodno vrijeme, dok se učenici više bave sportom što su istraživanja povezala sa pozitivnim učinkom na smanjenje razine stresa. 

Polovica najstarijih učenika svoje slobodno vrijeme provode zabavljajući se i imaju najviši rezultat na nepoželjnoj zabavi, poput pušenja, konzumiranja alkohola i izlazaka. Velika razina stresa se povezuje sa češćom nepoželjnom zabavom što dovodi do problematičnih ponašanja. Stoga je važno još u djetinjstvu usvojiti internalne metode regulacije emocija poput reinterpretacije i umirujućih misli ili socijalno eksternalnih metoda poput rješavanja problema ili traženja podrške kako bi se u adolescentskim godinama izbjeglo pribjegavanje neprimjerenim ponašanjima. Autori ističu kako učenicima bavljenje različitim aktivnostima i usmjeravanje na ugodne sadržaje u slobodno vrijeme može pomoći kako bi se rasteretili. Bavljenje sportom, glazbom i umjetnošću može pomoći učenicima da si olakšaju stres koji negativno utječe na zdravlje, socijalno ponašanje i uspjeh u školi. Uzimajući u obzir štetne posljedice koje stres ima na adolescente i odrasle osobe, potrebno je već u vrtiću učiti djecu kako se nositi sa stresom i osigurati im dovoljno kvalitetnih aktivnosti. 

Kakvo je vaše mišljenje o dosadi i loše organiziranom slobodnom vremenu kao izvorima stresa? Trebaju li roditelji djecu od malena učiti kako kvalitetno organizirati slobodno vrijeme i nuditi sadržaje?

Učinci tjelesnog vježbanja primjenom elemenata Brain Gym® programa na razvojni status predškolske djece

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=191181

  

Vjerujem da se većina nas u svome pedagoškom radu susrela s različitim oblicima programa djece za pripremu za školu. Brain Gym® program se u svijetu koristi kao senzomotorički program učenja i naglašava pozitivne učinke na sva razvojna područja djece, osobito u predškolskom razdoblju.

Brain Gym® program je program učenja kroz pokret koji se temelji na 26 tjelesnih aktivnosti koje potiču mozak za učenje integrirajućih pokreta obiju cerebralnih hemisfera. Program pomaže procesu poticanja učenja pomoću iskustva prirodnog kretanja, pospješuje cjelokupan razvoj i sprečava teškoće u učenju. Autori Sindik i Šerbinek Kotur  u svome stručnom radu procjenjuju Brain Gym® program poticajnim za razvoj svih četiriju razvojnih područja: spoznajni, socioemocionalni, motorički i razvoj komunikacije.

Ove vježbe potiču usklađeno funkcioniranje mozga i cijelog tijela i poboljšavaju motoričku koordinaciju, koncentraciju i pamćenje, logičko mišljenje i razumijevanje, govorno-jezični razvoj, emocionalnu ravnotežu, djeluju na smanjenje stresa, poboljšavaju učenje i olakšavaju usvajanje predčitačkih vještina.

Istraživanje o učincima tjelesnog vježbanja primjenom elemenata Brain Gym® programa na razvojni status predškolske djece je provedeno na uzorku ispitanika u tri eksperimentalne skupine sa 70 djece i u tri kontrolne skupine sa 67 djece iz dječjeg vrtića „Tratinčica“ u Zagrebu. Uspoređivalo se startne i finalne razlike između skupina ispitanika kao i napredovanje djece od početnog do finalnog stanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi utječu li i u kojem smjeru odabrane vježbe iz Brain Gym® programa na razvoj djeteta. Problemi istraživanja bili su utvrditi razlike između eksperimentalnih i kontrolnih skupina prije i nakon završetka provođenja programa. Kao instrument prikupljanja podataka koristila se Skale procjene učinaka Brain Gym® vježbi (Sindik, 2010). Program je trajao svakodnevno 6 mjeseci, a provodile su ga odgajateljice u vrtiću. Provodilo se 6 vježbi koje potiču razvoj motorike, ličnosti, spoznajnog razvoja i komunikacije sa istim redoslijedom u trajanju od 5-6 minuta. Rezultati su pokazali statistički značajno napredovanje u razvojno poželjnom smjeru u gotovo svim podskupinama ispitanika, ali rezultati su podjednaki i za eksperimentalne i za kontrolne skupine što može značiti da napredovanje djece može biti uvjetovano dodatnim faktorima poput prirodnog sazrijevanja djece.

S obzirom na važnost značenja predškolskog razdoblja na djetetov cjelokupni razvoj potrebno je poticati sva četiri razvojna područja, odnosno spoznajni, socioemocionalni, motorički i razvoj komunikacije. Kako su rezultati raznih istraživanja pokazali, Brain Gym® program djeluje izuzetno učinkovito na integraciju djetetovog tijela i uma pomoću prirodnog kretanja.

Kakvo je vaše mišljenje ili vaša iskustva u radu s ovim programom?

Jeste li primijetili pozitivne ili negativne učinke Brain Gym® programa na razvoj djece u vrtiću?

Bi li ga preporučili kolegama?